Mate Rimac se pridružuje najvećem proizvođaču eko povrća - Grunteku

Već u drugoj godini Grunteka, vrtovima budućnosti pridružio se i Mate Rimac, poznati hrvatski inovator i poduzentik. Time pripomaže Grunteku za ostvarenje velikih planova za budućnost, odnosno ulazak na inozemno tržište. Ovo je ujedno i prvi agro projekt u koji Rimac investira, a Grunteku je čast što je upornost i kvalitetu prepoznao i svjetski inovator.

 

Na korak smo bliže ostvarivanju velikih planova za stvaranje zelenije i održivije budućnosti: Gruntek potiče urbano stanovništvo da organsko povrće nabavlja direktno od proizvođača, bez posrednika; transparentno, povoljnije i bez stvaranja otpada od pakiranja i bacanja viškova hrane iz maloprodaje što je neizbježno u trgovačkim lancima. Gruntek nema takve probleme; niti u proizvodnji niti u pakiranju i distribuciji ne koristimo plastiku. Korisnici su već naviknuti na prirodan izgled i okus povrća te se ne planiraju vraćati masovnoj proizvodnji. 

 

Kad zakrivljenost krastavca ili promjer poriluka diktiraju “ispravnost”, moramo primjetiti da smo na krivom putu. Naši korisnici prihvaćaju prirodne proizvode onakve kakvi rastu u njihovom vrtu, tako da je otpad od hrane za nas nepoznanica, - poručuje Prosenik.

 

Kao što već znate, prvi vrtovi budućnosti u svijetu omogućuju svojim korisnicima da preko web aplikacije digitalno sade sadnice i upravljaju svojim vrtom, a potom uživaju u stvarnom organskom povrću, dok u međuvremenu prate sve poljoprivredne aktivnosti putem mobilnih telefona. 

 

Ne planiram se vraćati kupovini povrća u supermarketima jer mi Gruntek daje sve ono što mi treba! Znam gdje raste, kako se tretira pa  povrće ne moram ni prati. Nema ništa bolje nego kad odeš u svoj vrt, ubereš svoje povrće i odmah usput i pojedeš. Osjećam se bolje jer time jedem zdravije, ekološki sam osviještena i pridonosim održivom razvoju, kaže gruntovčanka Antonija, zadovoljna korisnica digitalnih vrtova.

 

Konzumacija eko proizvoda i svjesnost o potrebi suzbijanja stvaranja otpada od hrane i od pakiranja u Hrvatskoj je minimalna, u usporedbi sa zapadno europskim zemljama. Projekti poput Grunteka i vizionari poput Rimca mogli bi potaknuti svjesnost kod građana ubrzati tehnologiju kako bi se i Hrvatska mogla početi približavati europskim normama.