Plant-based prehrana
Dokazi dugoročnog utjecaja biljne prehrane na zdravlje i dalje se istražuju, a ovaj članak donosi aktualnosti vezane uz plant-based prehranu i njen utjecaj na zdravlje.
Prehrana bazirana na namirnicama biljnog podrijetla predstavlja raznolik raspon prehrambenih obrazaca koji naglašavaju konzumaciju hrane biljnog podrijetla uz manju potrošnju ili isključivanje hrane životinjskog podrijetla.
Stoga razlikujemo:
1. Veganska prehrana izostavlja sve životinjske proizvode, uključujući meso, mliječne proizvode, ribu, jaja i (obično) med.
2. Lakto-vegetarijanska prehrana isključuje meso, ribu, perad i jaja, ali uključuje mliječne proizvode kao što su mlijeko, sir, jogurt i maslac.
3. Lakto-ovo vegetarijanska prehrana uključuje jaja i mliječne proizvode, ali ne i meso ili ribu.
4. Ovo-vegetarijanska prehrana isključuje meso, perad, plodove mora i mliječne proizvode, ali dopušta jaja.
5. Pesco-vegetarijanska (ili pesketarijanska) prehrana uključuje ribu, mliječne proizvode i jaja, ali ne i meso.
6. Poluvegetarijanska (ili fleksitarijanska) prehrana prvenstveno je vegetarijanska, ali uključuje meso, mliječne proizvode, jaja, perad i ribu povremeno ili u malim količinama.
Koncept Plant-based prehrane usmjeren je na konzumaciju namirnica prvenstveno biljnog podrijetla poput voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, cjelovitih žitarica, s malo soli, zasićenih masti te dodanih šećera, koji ne isključuje u potpunosti konzumaciju namirnica životinjskog podrijetla.
Takav je prehrambeni obrazac uvelike povezan s nižim rizikom od nastanka nezaraznih kroničnih bolesti (metabolički sindrom, šećerna bolest, bolesti srčanožilnog sustava, respiratorne bolesti, rak) koje su uzrok 71% svih preuranjenih smrti (41 milijuna smrti godišnje) u svijetu. Mnogobrojna istraživanja ukazuju na to da ograničavanje konzumacije crvenog mesa (govedina, svinjetina i janjetina) te mesnih prerađevina (kao što su kobasice i suhomesnati, dimljeni i usoljeni proizvodi) može povoljno utjecati na zdravlje srčanožilnog sustava.
Osim toga, prelaskom na pretežito biljnu prehranu možemo doprinijeti očuvanju naše Planete. Za proizvodnju mesa i mliječnih proizvoda troši se više prirodnih resursa, što posljedično dovodi do veće emisije stakleničkih plinova koje pak uzrokuju klimatske promjene. Sve navedeno ne osporava važnost životinjskih namirnica u cjelokupnoj prehrani, a posebice prehrani djece. Hranjive tvari potrebne za pravilan rast i razvoj djetetu će biti na raspolaganju uključivanjem i pravilnim kombiniranjem namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla. Ipak, svatko od nas može pronaći način koji mu najbolje odgovara kako bi namirnice biljnog podrijetla činile onaj veći dio vlastitog zdravog tanjura.
Savjeti za kraj:
• birajte cjelovite umjesto rafiniranih žitarica
• prilikom pripreme jela koristite biljna ulja bogata mono- i polinezasićenim masnim kiselinama poput maslinovog i bučinog ulja
• konzumirajte nezaslađena pića kao što su voda, kava ili čaj umjesto gaziranih i drugih napitaka zaslađenih šećerom
• uključite boje u svoj tanjur, u čemu će vam zasigurno pomoći raznolikost voća i povrća
• jedite sezonske i lokalne namirnice
• mesu dajte ulogu priloga umjesto središnjeg dijela svoga obroka!