Pravilna prehrana za pravilan rast i razvoj — uvođenje povrća u dohranu djeteta
Prva godina života uzbudljiva je i puna događaja kako za dijete, tako i za roditelje. Za pravilan rast i razvoj, od iznimne je važnosti da se djetetu osigura pravilna prehrana adekvatna za dob. Različite faze životnog ciklusa diktiraju različite potrebe za hranjivim tvarima.
Koja su najvažnija pitanja o prehrani u prvoj godini života?
U prvih 12 mjeseci života dijete utrostruči svoju tjelesnu masu i naraste za oko 50%. Prvih 4-6 mjeseci razdoblje je intenzivnog razvoja i rasta, naročito za mozak, a sastav aminokiselina i masnih kiselina u majčinom mlijeku idealno je prilagođen za zadovoljenje tih potreba. Majčino mlijeko sadržava mnogo komponenata koje imaju važnu nutritivnu i imunološku ulogu za dijete. Međutim, ako dojenje nije moguće, danas na tržištu postoje razne mliječne formule za dojenčad koje nastoje što je više moguće oponašati sastav majčinog mlijeka. Dojenčad koja se hrani adaptiranim mlijekom također treba hraniti na zahtjev. Posebnu pozornost pritom treba obratiti na sterilizaciju cjelokupne opreme za hranjenje kako bi se smanjio potencijalni rizik od kontaminacije.
Početak dohrane
Uvođenje komplementarne hrane obično je postupan proces tijekom nekoliko tjedana ili mjeseci, počevši od otprilike 6 mjeseci starosti djeteta. Majčino će mlijeko biti dovoljno u tim prvim mjesecima, ali više neće moći samo po sebi osigurati odgovarajuću prehranu kako dijete raste. Posebnu pozornost stoga treba posvetiti ako se dijete nakon šestog mjeseca starosti isključivo doji, budući da potrebe za specifičnim hranjivim tvarima kao što su željezo, cink, vitamin B-6, niacin, vitamin D, vitamin E, magnezij, fosfor, biotin i tiamin možda neće biti zadovoljene prosječnim unosom majčinog mlijeka. Ako se dijete hrani adaptiranim mlijekom, vjerojatnije je da će se postići veći unosi nekih od tih hranjivih tvari jer je većina formula dodatno obogaćena. Uvođenje dohrane do otprilike 6. mjeseca važno je kako bi se osigurao normalan razvoj žvakanja i gutanja. Kvaliteta, broj i raznolikost novih namirnica može se postupno povećavati tempom koji će općenito diktirati dijete. Žitarice su uglavnom prve namirnice koje se uvode u prehranu dojenčeta (pomiješane s malo majčinog ili adaptiranog mlijeka), zatim slijedi povrće i voće te meso. Namirnice za koje postoji veća vjerojatnost da će izazvati alergijske reakcije kod osjetljive djece, poput bjelanjaka i ribe, uglavnom se uvode nakon 12 mjeseci starosti.
Kako znati da je dijete spremno?
Svako je dijete drugačije te je zbog toga važno pratiti djetetove znakove koji ukazuju da je ono spremno za početak dohrane:
· može sjediti uz potporu i ima dobru kontrolu glave
· gledanje drugih kako jedu i naginjanje prema naprijed kad je hrana u blizini
· otvaranje usta kad se ponudi hrana
· pružanje ruke za hranom ili žlicom (priborom za jelo)
Namirnice se preporuča uvoditi postupno i pojedinačno kako bi dijete moglo iskusiti puni okus i teksturu. Prve namirnice mogu biti pasirane, glatke teksture ili u komadima ovisno o vašoj želji i prihvaćanju djeteta.
Uvođenje najprije povrća, a zatim voća
Voće odlikuje prirodna slatkoća te ga djeca prihvaćaju s većim entuzijazmom od povrća. Ideja da uvođenje voća prije povrća jača urođenu sklonost dojenčadi slatkoj hrani i obeshrabruje prihvaćanje slane hrane, poput povrća, nije nova, ali sve do nedavno nije bilo empirijskih podataka koji bi poduprli ovu pretpostavku. Mnoga istraživanja pružaju dokaze da je pristup "prvo povrće" jednostavan i učinkovit način za poticanje sklonosti povrću kod djece. Rezultati su pokazali da je u dobi od 12 mjeseci dnevni unos povrća kod djece koja su u prva 2 tjedna dohrane hranjena isključivo povrćem bio 38% veći nego kod one koja su prvo uvela voće.
Za kraj, ne brinite ako vaše dijete odbija određenu namirnicu - budite strpljivi i spremni ponuditi je više puta s ciljem prihvaćanja, a ne nametanja!